Prvi posao - Što moraš uzeti u obzir kada započinješ svoju karijeru?
|
Vrijeme čitanja: približno 6 minuta
- Tvoje osobne vještine najvažniji su kriterij koji kadrovske službe uzimaju u obzir prilikom prijave za posao.
- Stažiranje, studentski posao, pripravništvo ili volontiranje mogu ti otvoriti vrata u željenoj tvrtki.
- Prema posljednjim informacijama DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća je iznosila 10.328 kuna, a logički je zaključiti da je za tek diplomirane studente niža od tog iznosa.
- Kada počneš raditi, tvoja osiguranja se mijenjaju, jer više nisi osiguran preko roditelja kao na fakultetu.
Još si na samom početku svoje karijere i želiš započeti svoj prvi posao? U ovoj situaciji, korisni savjeti za početak karijere zlata su vrijedni. Za tebe smo saželi najvažnije činjenice o prijavama, plaćama, osiguranjima i drugim važnim stvarima.
Napokon je završila obuka ili studij i vrijeme je za profesionalni život. Godinama se pripremaš za ovaj trenutak, ali nije uvijek lako započeti. Tijekom pripravništva stječeš puno praktičnog iskustva, dok se diploma često temelji na teoriji, a prvo praktično iskustvo stječeš upravo na poslu.
Ovo je važno za tvoju prijavu
Karijera je ravna linija? Ne. Većina ljudi ima praznine u životopisu, ili prelaske s jednoga na drugi posao. To nije neobično, jer većina karijeru uglavnom ne planira godinama. Uz talent i dobar rad, za uspješnu karijeru uvijek je potrebna i doza sreće.
Za ostaviti dobar dojam na potencijalnog poslodavca, potrebno je priopćiti mu svoje osobne prednosti. Odjeli ljudskih resursa već odavno ne obraćaju pažnju samo na dobre ocjene u svjedodžbama i certifikatima – platforma StepStone je 2019. godine iznijela zaključak da su osobne vještine najvažniji kriterij (oko 69 posto) odabira kandidata koji započinje karijeru. Odmah nakon toga dolaze društvene vještine s oko 52 posto. Tek nakon ova 2 kriterija su tvoje profesionalno iskustvo i diplome relevantni u procesu odabira.
Tvoja prijava je tvoj prvi kontakt s tvrtkom u kojoj ćeš eventualno započeti svoj prvi posao. Stoga bi trebala biti cjelovita i profesionalna. Osobe koje zapošljavaju najviše pažnje posvećuju tvom životopisu – on je tvoja osobna posjetnica. Drugi najvažniji dokument je tvoje motivacijsko pismo, iako je nekim tvrtkama dovoljan i životopis. Ipak, možeš iskoristiti motivacijsko pismo da istakneš svoju osobnost i motivaciju za posao.
Više od polovice diplomanata bez profesionalnog iskustva prijavljuje se u više od 15 tvrtki, pokazalo je istraživanje StepStonea. Od prvog traženja posla do potpisivanja ugovora prođe u prosjeku sedam mjeseci.
Naš savjet: Iskoristi odbijanja u svoju korist. Vrijedi aktivno pitati za razloge odbijanja. Možeš naučiti vrijedne lekcije iz povratnih informacija i iskoristiti ih za sljedeću prijavu.
Razgovor za posao
To! Prošlo je uvjeravanje i dobivaš poziv na razgovor. Sada se moraš pripremiti za osvajanje bodova na intervjuu. Informiraj se o samoj tvrtki i pripremi se za najčešća pitanja na razgovorima za posao.
Osobe koje zapošljavaju obraćaju pozornost na to kako se predstavljaš. Tvoja osobnost i različite tzv. meke vještine trebale bi doći do izražaja tokom intervjua. Primjerice, tu spada sposobnost timskog rada, inicijativa i osjećaj odgovornosti.
Za dobivanje prilike za prvi posao, moraš pokazati svoj potencijal. Budući da prije prvog posla nemaš puno radnog iskustva, tvoje predstavljanje je još važnije.
Kako pronaći pravi posao
Ima mnogo poslova, pa nije uvijek lako odabrati. Za orijentaciju u svijetu rada, prije prvog posla možeš si postaviti sljedeća pitanja:
- Koja je okvirna ideja tvog idealnog posla?
- Koje teme i zadaci te zanimaju?
- Želiš li raditi odmah nakon studija ili obuke?
- Koje praktično iskustvo želiš steći?
- Postoji li alternativa za izravan ulazak u karijeru?
Ako ide teže od očekivanog ili ti je potrebna pomoć oko prijava, postoji više različitih usluga savjetovanja i kontakta za početak karijere. Na primjer, mnoga sveučilišta i veleučilišta imaju centre za razvoj karijera putem kojih pomažu studentima pri izboru zanimanja. Često nude obuku za razgovore za posao, sajmove poslova i događaje za umrežavanje.
Ako iza sebe imaš odrađenu praksu ili studentski posao u nekoj tvrtki, možeš se obratiti tim kontaktima. Oni će sigurno imati razumijevanja i mogu ti pomoći.
Pripravnik, Stažist i druge titule
Pripravništvo, studentski posao, stažiranje ili volontiranje mogu otvoriti prava vrata za ulazak u tvrtku. Ne mora se uvijek raditi o izravnom ulasku, jer postoje razne alternative.
Ako još ne znaš kojim se zanimanjem kasnije želiš baviti, pripravništvo je dobra prilika. Možeš isprobati različite sektore i pozicije. Ne moraš se odmah odlučiti za posao i možeš ga najprije iskusiti. Obavezno stažiranje često je uključeno u studijski program, ali možeš ga obavljati i dobrovoljno.
Praktično iskustvo možeš steći i kao zaposleni student, što će ti povećati šanse dakasnije dobiješ svoj prvi posao. Tijekom studentskog posla možeš ostvariti vrijedne kontakte i dobro će izgledati u tvom životopisu.
Još jedan savjet za početak tvoje karijere je stažiranje ili volontiranje. Program za stažiste je početna prilika u kojoj možeš raditi u mnogim odjelima tvrtke. Takva široka perspektiva daje ti orijentaciju za tvoj budući posao. Ovisno o industriji i tvrtki, program za stažiste može trajati između šest mjeseci i dvije godine.
Dok se pripravništvo nudi u gotovo svim područjima, volontiranje je najčešće umedijskoj industriji. Riječ je o svojevrsnoj temeljnoj obuci za rad u redakcijama za početak karijere u novinarstvu ili odnosima s javnošću. Potražnja je velika, a pripravništvo obično traje dvije godine.
Prema posljednjim informacijama DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća je iznosila 10.328 kuna, a logički je zaključiti da je za tek diplomirane studente niža od tog iznosa. Naravno, uvijek je moguće pregovarati oplaći ako njome nisi zadovoljan/na. Sa svojim poslodavcem možeš otvoreno i bez straha razgovarati o svojoj plaći.
Osiguranja koja su ti potrebna za tvoj prvi posao
Nakon što pronađeš svoj prvi posao, još uvijek moraš riješiti nekoliko problema. To uključuje tvoje osiguranje. Tijekom studija si osiguran/a preko roditelja - to se mijenja kada započneš karijeru. Sada se moraš sam/a pobrinuti za svoje osiguranje.
Zdravstveno osiguranje i mirovinsko osiguranje su obvezna osiguranja. To znači da svi ljudi koji žive u Hrvatskoj moraju imati ova osiguranja. Nema razlike između zaposlenika u privatnom sektoru i državnih zaposlenika, svi iz bruto plaće automatizmom uplaćuju doprinose iz plaće za mirovinsko osiguranje, tj. za 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja. Trošak zdravstvenog osiguranja je trošak poslodavca, te se obračunava na bruto iznos plaće.
Uz zdravstveno osiguranje važno je i dopunsko zdravstvenoosiguranje. Obvezno zdravstveno osiguranje ne pokriva sve medicinske troškove koje možeš imati, stoga će ti dopunsko osiguranje biti vrlo korisno ukoliko ti bude potrebno liječenje. Postoji državno dopunsko osiguranje (HZZO) te osiguranja brojnih privatnih osiguravajućih kuća.
Ovisno o tvojoj privatnoj situaciji, druga osiguranja također mogu biti korisna na početku tvoje karijere. Ako imaš vlastiti stan, osiguranje kućanstva se isplati. Postoje i dodatna privatna mirovinska osiguranja, osiguranje privatne odgovornosti, životna osiguranja itd. koja ti stoje na izbor, ukoliko ih želiš.
